joomla slicebox 3d image slider

Izleti u Blagaj

Izleti u Blagaj

Blagaj je naselje u Hercegovini, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, 7 km južno od Mostara. Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, naseljeno mjesto Blagaj imalo je 1.804 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:Blagaj je naselje u Hercegovini, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, 7 km južno od Mostara. Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, naseljeno mjesto Blagaj imalo je 1.804 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:Blagaj je naselje u Hercegovini, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, 7 km južno od Mostara. Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, naseljeno mjesto Blagaj imalo je 1.804 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:Prema procjenama iz 2002. godine, Blagaj ima otprilike 3.040 stanovnika. To je samo 66% od stanovništva prije rata (4.446) u cijeloj mjesnoj zajednici. Treba napomenuti da je u blizini Blagaja izvor Bune, najveći kraški izvor u Evropi, pored kojeg se nalazi čuvena sufijska tekija. U okolini Blagaja također postoji ribogojilište i restoran, te dvorac iz 15. vijeka.U antičkom dobu na području Blagaja je postojalo ilirska utvrda i rimski castrum. U vrijeme bizantskog cara Justinijana izgrađeno je nekoliko utvrđenih gradova na tom poručju. Blagaj se spominje u Konstantin Porfirogenetovom djelu De administrando imperio (O upravljanju imperijom) kao "Bona", dio Zahumlja. Kroz Blagaj je prolazio put iz Dubrovnika i Drijeva, pa se račvao prema unutrašnjosti Bosne i prema drinskim rezidencijama Kosača.Za vrijeme Stefana Nemanje Zahumlje je bilo pod dominacijom Raške države, i krajem 12. stoljeća župan Jurko je podigao crkvu svetog Kuzme i Damjana. Blagaj se nalazio u okviru župe Bišće i činio je centar Humske zemlje. Do 14. st. područje je pod raškom, a od tada pod bosanskom vlašću. U Bišću (Podgradina) i Blagaju su rezidencijalna mjesta bosanskih vladara koja oni povremeno posjećuju. U 15. st. u istoj funkciji su u rukama vojvode Sandalja Hranića i njegovog sinovca hercega Stjepana Vukčića iz roda Kosače sve do dolaska Osmanlija 1466. U historijskim izvorima Blagaj je prvi put spomenut 1423. U podnožju tvrđave jača naselje sa jakom privrednom djelatnošću, stambenom i obrazovnom infrastrukturom orijentalnog tipa (džamija, dva kamena mosta na Buni i tekija). U blizini Blagaja je izvor rijeke Bune koji predstavlja najveći kraški izvor u Evropi. Pored izvora Bune nalazi se čuvena sufijska tekija.

Za vrijeme Osmanlija Blagaj je bio sjedište Blagajskog vilajeta, potom kadiluka i podijeljen je na nekoliko mahala, među kojih su Carska, Hasanagina, Bunska i Galičići. Grad je imao sedam džamija, dva hana, četiri musafirhane, medresu, dva mekteba, tekiju, četiri kamena mosta na rijeci Buni, jedan na Bunici i dva na ponornici Posrt, kiraethanu i sedam mlinica s dvadeset osam mlinova. Do 1835. godine Bošnjaci muslimani čine većinu stanovništva, no za vrijeme austrougarskog razdoblja kršćana (katolika i pravoslavaca) je dvostruko više. U to doba izgrađena je katolička crkva 1908. god. i pravoslavna crkva 1893. godine. Poslije su dograđeni zvonici 1933. do katoličke i 1934. do pravoslavne crkve

Certifikat

Izdvojeno od nagrada

 

Izdvojeno iz ponude

Izlet na Kravice

Izlet na stari most u Mostar

Izleti u Blagaj

Razni izleti

Vinaora Visitors Counter
998714
Danas
Jučer
Ovaj tjedan
Posljednji tjedan
Ovaj mjesec
Zadnji mjesec
Ukupno
300
443
3486
932585
11440
17538
998714

Vaš IP: 54.198.106.21
Server Time: 2017-07-23 16:34:38
Top